Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na očuvanje bioraznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obavezu čovječanstva. Republika Hrvatska se 2003. godine pridružila globalnim nastojanjima za očuvanjem bioraznolikosti i unaprjeđenjem zaštite prirode, kad je Hrvatski sabor 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Hrvatskoj.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju na razmeđi četiri biogeografske regije te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta, procjenjuje se da ih je od 50 do 100 tisuća, iako je broj poznatih vrsta oko 38 tisuća. Za zemlju relativno male površine to je značajan broj. Osim toga u Hrvatskoj je zabilježen znatan broj endema, u području flore zabilježeno je preko 480 vrsta, od kojih je među najpoznatijima Velebitska degenija.“I na širem području Obrovca postoje endemi. Spomenuo bih samo da je nizvodno od ušća Krupe u Zrmanju, podno slapa Visokog buka još davne 1863. godine, hrvatski prirodoslovac Spiridon Brusina, otkrio posebnu svojtu puža zaklopnice koji po njemu nosi ime Medora albescens brusinae. Tu je i stanište i endemičnih vodenih puževa koji nose latinske nazive Dalmatinella fluviatilis, Belgrandiela zermanica i Islamia zermanica. Svakako treba spomenuti zrmanjsku pastrvu i zrmanjski klen. I flora ima svoje endeme. Tako npr. na obalnom stijenju raste prozorski zvončić endem Velebita. Sve su to živi organizmi očuvanje kojih je neophodno radi zadovoljenja osnovnog načela o zaštiti prirode. “ saznali smo od ravnatelja škole Tokića.
U Hrvatskoj se nalazi značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskom nivou. Ove su vrste vezane uz velika, očuvana područja, za njih karakterističnih staništa. Prostrane planinske šume bukve i jele stanište su većih populacija triju velikih zvijeri na području Hrvatske – medvjeda, vuka i risa. Močvarni kompleksi s poplavnim šumama važna su područja za gniježđenje, zimovanje i migraciju europskih ptica močvarica i ptica vezanih uz vodena staništa koje se gnijezde u šumama, kao što su štekavac, crna roda i orao kliktaš. Osim toga, u Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta ptica, a uz 387 zabilježenih vrsta Hrvatska je ornitofauna među najbogatijima u Europi. Jedan od temeljnih mehanizama za zaštitu tog prirodnog bogatstva u Europi je europska ekološka mreža Natura 2000, a ulaskom Hrvatske u EU njenim dijelom postati će gotovo 37% kopnenog teritorija Hrvatske.
